
Carski rez u Hrvatskoj: što kažu brojke i kako se oporaviti
Koliko se poroda u Hrvatskoj dovršava carskim rezom, kako se to mijenjalo od 1990., gdje smo u odnosu na Europu i što to znači za oporavak nakon poroda. Prema službenim podacima HZJZ-a i Eurostata.
Hrvatska u Europi: malo ispod prosjeka
S 290 carskih rezova na 1.000 živorođene djece (2023.) Hrvatska je malo ispod prosjeka EU, koji iznosi 300. Među 27 zemalja s podacima 13. je po redu, računajući od najniže stope.1
Razlike u Europi su velike. Nizozemska ima najnižu stopu (159), Cipar najvišu (620). Susjedna Slovenija ima 219.
Hrvatska je malo ispod prosjeka EU
Carski rezovi na 1.000 živorođenih, zemlje EU, 2023.
Europska udruga za perinatalnu medicinu i Europska udruga primalja u zajedničkom stavu iz 2024. preporučuju da stopa carskih rezova na razini države bude između 15 i 20 %.2 Kao i većina zemalja EU, Hrvatska je iznad tog raspona.
Koliko je carskih rezova danas
U 2025. carskim rezom dovršeno je 29,7 % poroda, ukupno 9.662. Godine 2018. bilo je 24,4 %.3 Udio je rastao postupno, malo svake godine.
Gotovo 3 od 10 poroda završi carskim rezom
Udio poroda dovršenih carskim rezom, 2018.–2025.
U istom razdoblju porastao je i udio poroda dovršenih vakuumom, s 1,1 % na 2,1 %.
Kako se to mijenjalo
Godine 1990. u Hrvatskoj je na 1.000 živorođene djece bilo 53 carska reza, a 2023. 290.14 Broj je rastao postupno: granicu od 200 prešao je 2015., a nakon 2000. pao je samo jednom, 2011.
Carski rez od 1990. do danas
Carski rezovi na 1.000 živorođenih, Hrvatska, 1990.–2023.
Od 2018. do 2025. broj poroda pao je za 11 %, a broj carskih rezova porastao je za 8 %, s 8.964 na 9.662.3 Zato udio carskih rezova raste brže od samog broja.
Poroda je manje, carskih rezova više
Broj poroda i broj carskih rezova, indeks 2018. = 100
Zašto ih je više
Podaci ne odgovaraju na pitanje zašto. HZJZ u izvješću o porodima za 2024. kao moguće razloge navodi utjecaj želje trudnice na odluku o načinu poroda i veći oprez liječnika zbog sve češćih tužbi kad dođe do komplikacija.5
Godine 2019. stručne smjernice za carski rez usvojene su i u Hrvatskoj. Njihov je cilj da se carski rez radi onda kad je medicinski opravdan.5
Mijenja se i to tko rađa. Udio djece čije su majke starije od 35 godina porastao je s 22,0 % (2018.) na 24,8 % (2025.), a starije od 40 s 3,8 % na 5,0 %.3
Carski rez je često nužan i spašava živote majki i djece. Ovi podaci ne govore koji su carski rezovi bili potrebni, a koji ne. Govore koliko se žena svake godine nakon poroda oporavlja od operacije trbuha.
Oporavak nakon carskog reza
9.700 Otprilike toliko žena u Hrvatskoj svake se godine oporavlja od carskog reza. Niste jedine.
Carski rez je operacija kroz trbušnu stijenku, pa povratak vježbanju traje malo dulje i ide drugim redom nego nakon vaginalnog poroda. Uz pravi redoslijed oporavak se može dobro isplanirati.
Prvo dolaze disanje, zdjelično dno i duboki trbušni mišići. Kad oni rade kako treba, postupno se dodaje opterećenje. Kad krenuti i kojim redom, objašnjavamo korak po korak u vodičima u nastavku.
Izvori
- Kirurški zahvati: carski rez (hlth_co_proc3) Eurostat
- Caesarean delivery rates at a country level should be in the 15-20 % range (zajednički stav EAPM i EMA) European Journal of Obstetrics & Gynecology and Reproductive Biology, 2024.
- Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2025. godinu: porodi (tablice) Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2026. Porodi i carski rezovi po godinama, dob majke.
- Živorođeni po državama (demo_gind) Eurostat
- Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2025.
Kako smo računali. Udio carskih rezova 2018.–2025. računat je na ukupan broj poroda (HZJZ). Dugoročna usporedba i usporedba s EU računate su kao broj carskih rezova u bolnicama na 1.000 živorođene djece (Eurostat), pa se malo razlikuju od udjela u porodima.
Grafikone i podatke s ove stranice slobodno koristite uz navođenje izvora: MyFittio, myfittio.com/hr/podaci/carski-rez/